Psihologija Novca – Uvod

Ispričat ću vam priču o dvoje investitora, koji se nisu međusobno poznavali, ali čiji su se putevi susreli na zanimljiv način.

Mila je ostala siroče s 12. godina. Nikada se nije udavala. Nije imala djece. Nikada nije vozila automobil. Cijeli život je provela sama u jednosobnom stančiću i cijelu karijeru je radila kao tajnica. Bila je, u svakom pogledu, ljupka dama. Živjela je tihim i poniznim životom. To joj je donijelo oko 7 milijuna kuna koje je ostavila u dobrotvorne svrhe nakon njene smrti 2010 – te u dobi od 100 godina, što je bila zbunjujuća činjenica za mnoge. Ljudi koji su je poznavali su se pitali: Odakle Mili sav taj novac?

Nije bilo nikakve tajne. Nije bilo nikakvog nasljedstva. Mila je skromno štedjela od male plaće i uživala 80 godina složenog ukamaćivanja na burzi ili popularno zvanog efekta kamate na kamatu. To je bilo to.

Tjednima nakon njene smrti, nepovezana investicijska priča je poharala naslovnice.

Ivan, bivši zamjenik predsjednika uprave jedne investicijske kompanije je proglasio osobni stečaj, boreći se sa zapljenom dvaju kuća, od koje je jedna imala ratu kredita od 60 000 kuna mjesečno. Ivan je bio totalna suprotnost Mili; školovan na prestižnom fakultetu, postao je poprilično uspješan u investicijskom biznisu te je s 40 godina života otišao u mirovinu kako bi “slijedio osobne i dobrotovorne interese”. Ali, poprilično kreditno zaduživanje i nelikvidne investicije su ga prikovale za pod. Iste godine kada je Mila ostavila svoju imovinu dobrotvornoj ustanovi, Ivan je stajao ispred suca te izjavio: “Uništen sam u financijskoj krizi… Jedini izvor likvidnosti je što god moja supruga uspije prodati od našeg osobnog namještaja.”

Namjera ove dvije pričice nije da vam se kaže da bi trebali biti kao Mila a izbjegavali biti kao Ivan. Stvar je u tome da istaknemo kako nema drugih sfera života u kojemu su ove priče moguće.

U kojem drugom području netko bez edukacije, bez relevantnog iskustva, bez resursa i bez veza poprilično nadmaši nekoga s najboljim obrazovanjem i s najboljim vezama? Nikada neće biti priče o Mili koja izvodi operaciju srca bolje nego vrhunski kardiokirurg. Ili da je napravila brži čip nego Appleovi inžinjeri. Nezamislivo.

Ali, ove priče se događaju kod investiranja.

To je zato što investiranje nije učenje ili studiranje financija. To je proučavanje kako se ljudi ponašaju s novcem. I ponašanje je teško naučiti, čak i vrlo pametnim ljudima. Ne možete sažeti ponašanje sa formulama za memoriranje ili slijediti modele u tablicama. Ponašanje je urođeno, varira od osobe do osobe, teško ga je izmjeriti, mijenja se tijekom vremena i ljudi su skloni negiranju njegova postojanja, pogotovo kada opisuju sami sebe.

Mila i Ivan pokazuju da upravljanje novcem nije nužno u tome što znaš, već kako se ponašaš. Ali, to nije način na koji se o financijama uči ili raspravlja. Financijska industrija previše priča o tome što napraviti, a nedovoljno o tome što se događa u tvojoj glavi kada to pokušavaš napraviti.

Ovo je uvod u seriju tekstova “psihologija novca” u kojima će se naći 20 nedostataka, pristranosti i uzroka lošeg ponašanja koje sam vidio da se često pojavljuju u ljudi kada se radi o novcu.

 

search previous next tag category expand menu location phone mail time cart zoom edit close